News




Poreču nagrada za najbolju odredišnu destinaciju

Hrvatski turizam ove je godine bio iznimno uspješan, a slično se očekuje i iduće godine jer potražnja na tržištima raste, istaknuo je u srijedu navečer direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Ratomir Ivičić u Bolu na Braču, na svečanosti otvaranja ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma (DHT) kada je dodijeljen i dio godišnjih turističkih nagrada.

Prvog dana DHT-a nagrade HTZ-a su dobile najbolje destinacije: Konavli za ruralni turizam, Mali Lošinj za najbolju destinaciju zdravlja, Dubrovnik za najbolji ‘city break’ te Komiža za najbolju autentičnu primorsku destinaciju i Poreč za najbolju odredišnu destinaciju.



Kultura i zdravlje - Grad Poreč

U kulturna događanja između ostalog ulazi i natjecanje za “zdravi grad”, pa je tako Poreč sudjelovao od 20.-22. listopada u Hrvatskoj mreži zdravih gradova koja se održavala u Požegi. Tema sudjelovanja bila je unaprjeđenje života stanovnika kako bi se napravili pomaci u kvaliteti zdravlja i življenja stanovnika. Temeljna je poruka ovog stručnog skupa da se osnovni pomaci u zdravlju svih skupina građana događaju kada politika prepoznaje zdravlje vlastitih građana kao osnovnu vrijednost. Uspješni Zdravi gradovi na lokalnoj razini odabiru lokalno rješive prioritete za zdravlje i postaju pravičan i kvalitetan servis za vlastite građane.



Tržište nekretnina


Jadranska obala je svakim danom sve više destinacija koju za svoj odmor odabiru stranci pa se stoga često cijene stanova ili kuća dižu do vrtoglavih razina iako možda realno nemaju tu vrijednost.
Najskuplji kvadrati prostora nalaze se u Dalmaciji. Kuću odnosno apartman od 60-ak kvadrata u toj ćete regiji morati platiti oko 115.000 eura. Za taj novac možete kupiti kuću u Zadru, Šibeniku i Vodicama, a što idete južnije, džep vam mora biti sve dublji. Istražili smo za vas cijene nekretnina u nekoliko žarišnih točaka hrvatske. Najjeftiniji kvadrati I dalje su ipak u mjestima u Lici i Slavoniji. Najskuplji kvadrati stanova pak su u Istri i na otocima, a cjenovni rekorder i dalje Dubrovnik. Istra je dakako jako isplativ teritorij za ulaganje u nekretninu, jer od iste možete ostvariti puno prinosa u budućnosti. Prosječna cijena kvadrata kuće u Dubrovniku iznosi 3.700 eura, dok se cijene stanova kreću oko 2.800 eura po kvadratnom metru.



Autohtoni stanovnici Istre


Stanovnici Istre oduvijek su bili težaci, a čime su se bavili, uvelike određuje i prostor te tlo na kojem su stanovali. U središtu istre zemlja je jako teška za obradu pa su stoga seljaci koji su živjeli i radili na tom području vrlo često čuvali ovce. Uz ovce naravno došli su i mlijeko i sir te vuna. Južnije, točnije odlaskom prema jugozapadu stanovnici su imali mogućnost bavljenja vinogradima i vinom zbog plodonosnog tla, pa je Istra i poznata po malvaziji iz tog razloga. I naravno na poslijetku uz morsku obalu i uži krug, stanovnici su se bavili ribolovom i živjeli od njega. Danas se Istrani podosta bave turizmom jer je Istra procvala u dijamant blage klime i naravi, suživota čovjeka i prirode.



Olimpijske igre nisu zaobišle ni Istru


Olimpijske igre za nas su vrlo znakovite i Hrvatska je osvojila više medalja no ikada. Moramo se posebno pohvaliti i našim Damirom Burićem koji je na Olimpijskim igrama u Rio De Jaineru prošlog tjedna s vaterpolo reprezentacijom Hrvatske osvojio srebrnu medalju. Istra je takodjer bogata i sportsko rekreativnim sadržajima i vrlo nam je drago da se to zna i na svjetskoj razini. Vjerujem da će Damir nastaviti sa sportskim uspjesima, možda čak i u Tokiju 2020. godine", rekao je župan Flego. Velika je čast što u Istri, točnije Puli imamo takvog olimpijca koji je uspio osvojiti dvije olimpijske medalje.



Istarska Jama Baredine


Jama Baredine nastala je dugogodišnjim djelovanjima vode i broji mnoštvo stalagmita i stalaktita koji čine savršene strukture, pomalo artističkog izgleda. Mnogi raspoznaju sebi poznate oblike iz tih struktura i na taj način Jama je dobila veliku popularnost kroz godine.
To je također jama u kojoj možete uočiti i čovječju ribicu – jednu od rijetkih vrsta, pravi endem koji živi samo na tim područjima. Također mogu se uočiti i mali račići i kukci također prozirnog izlgeda.

Na ulazu u spilju izložene su lončane posude prahistorijskog čovjeka za koje se smatra da ih je ostavljao tu kako bi se napunile pitkom vodom.

Ova spilja riznica je stalagmita i stalaktita, podzemnih skulptura realiziranih strpljivim i dugovijekim radom vode. Nastale su tako čudesne sigaste forme od kojih se posebno ističu desetak metara dugačke visoke “zavjese”, vrlo realističan kip Bogorodice, tijelo pastirice Milke, kosi toranj iz Pise, snješko – lučonoša koji je postao zaštitnim znakom ove spilje.
Jama Baredine nalazi se kod mjesta Nova Vas, između većih naselja Poreča, Višnjana i Tara.
Cesta koja vodi do jame označena je putokazima, a uz jamu se nalazi prostran parking za osobne automobile i autobuse.

Definitivno vrijedi pogledati.



Istra bogata događanjima


Istra nije samo predivna priroda i more, već nudi puno više.
Svake godine u Istri, točnije Umagu održava se popularni teniski turnir ATP.
Ukoliko se nalazite u blizini, svakako preporučamo da pogledate neki od mečeva i nakon toga zabavite se na koncertima.
Turnir je započeo od 1990. godine i doveo mnoge popularne tenisače i izvođače u Hrvatsku. No naravno otovoren je za sve posjetitelje.
Raspored možete pogledati u nastavku:

Subota, 16.07.
Egzibicijski meč: Agassi & Ivanišević
Koncert Jelena Rozga & Halid Bešlić
Ponedjeljak, 18.07.
Početak mečeva
Srijeda, 20.07.
Egzibicijski meč: Donna Vekić & Flavia Pennetta
DJ Duo Nervo
Četvrtak, 21.07.
CLUB MTV EUROPE SUMMER BLAST
DJ Borgeous
Subota, 23.07.
Finale parova & polufinalni mečevi
Martin Solveig
Nedjelja, 24.07.
Finale / Ceremonija zatvaranja i vatromet



Istra u prvim stoljećima srednjeg vijeka


U prvim stoljećima ranog srednjeg vijeka u Istru prodiru razna barbarska plemena. Dok su Avari i Langobardi vršili kraće upade i uglavnom se nisu zadržali u Istri, Slaveni su se proširili po čitavom poluotoku i zaposjeli mnoge dijelove njegove unutrašnjosti. Prema svjedočanstvu pape Grgura I. iz 600. godine početkom 7. st. dolazi do avarsko-slavenskih upada i naseljavanja Hrvata. Gradovi u unutrašnjosti srušeni su i napušteni, dok priobalje odolijeva napadima. Hrvati su do sredine VII. st. naselili srednju Istru te postupno doprijeti i do granica gradova na jugu i zapadu poluotoka. To potvrđuju arheološka istraživanja i nastojanja pape Ivana IV. (640.–642.) da otkupi zarobljenike od Slavena u Istri i Dalmaciji i da pred slavenskom opasnošću relikvije istarskih i dalmatinskih starokršćanskih mučenika skloni u Rim. Slabljenjem Franačke države i njenim usitnjavanjem, Istra potpada najprije pod italsko kraljevstvo, godine 952. pripojena je vojvodini Bavarskoj, 976. vojvodini Koruškoj, da bi konačno u 11. stoljeću postala samostalno područje pod vlašću crkve, odnosno patrijarha iz Akvileje (sjeverna Italija) i dijelom pod njemačke feudalne obitelji.



Zemljopisna pozicija Istre


Sigurno niste znali neke od ovih činjenica o Istri i njenom zemljopisnom porijeklu. Istarski poluotok obuhvaća površinu od 3.476 četvornih kilometara. To područje dijele tri države: Hrvatska, Slovenija i Italija. Vrlo malen dio Istre, tek sjeverna strana Miljskoga poluotoka, pripada Republici Italiji. Slovensko primorje s Koparskim zaljevom i dijelom Piranskoga zaljeva do ušća rijeke Dragonje dio je Republike Slovenije. Najveći dio, ili 3.130 četvornih kilometara (90% površine), pripada Republici Hrvatskoj. Većina hrvatskog dijela poluotoka nalazi se u Istarskoj županiji – 2.820 četvornih kilometara, što je 4,98 posto od ukupne površine Republike Hrvatske. Ostali dio administrativno-teritorijalno pripada Primorsko-goranskog županiji.
Istra je stoga moglo bi se reći na raskršću puteva, i umjesto u Rim svi putevi vode nas baš tamo. Vrlo pogodna klima za život o kojoj smo pisali u prethodnom blogu također povoljno utječe na populciju Istre. Ali usprkos svojim ljepotama, Istra i dalje čuva svoju privatnost i skriva ju prekrasnim šumama te svakako boravak u Istri označava zabavu ali i duševni mir.



Istarska klima, pogodna za bilo koje doba godine


Istra ima ljudima ugodnu klimu koja dolazi iz porodice sredozemne klime. Istra je okružena morem sa 3 strane pa tako klima kada krenemo prema gorju i odlazimo od mora prerasta u umjerenu kontinentalnu klimu. Upravo ta klima omogućava tako bogatu vegetaciju i rast istarskih šuma u kojima se nalaze poznati Tartufi. Zime nisu pretjerano jake i dosta su vlažne dok su ljeta vrlo topla i sparna. Prosječna tempertatura u 8. mjesecu iznosi 24 stupnja celzijusa a u siječnju je oko 5. No Istra je , moglo bi se reću, ugodna za život tokom cijele godine posebno zbog činjenice da je prosječna temperatura godišnja iznad 10 celzijusa. Istru upravo zbog tih blagodati ljudi izabiru kao odrednicu za odmor tokom cijele godine.



Šparoge i Istra


Šparoge i divlje šparoge, prava Istarska poslastica. Divlje šparoge režite ili lomite na dijelovima gdje počinju biti tvrđe. Kako bi se izgubila njihova prirodna gorčina, stavite ih u kipuću vodu kojoj ste dodali malo soli, šećera i maslaca te ih kuhajte 10-ak minuta
.Šparuga je samonikla biljka, koja se pojavljuje u proljeće, a susrećemo je po šumama, poljima i vlažnim mjestima. Za razliku od pitomih šparuga, koje se dadu uzgajati, s divljom šparugom (Asparagus acutifolius L) to nije moguće.
Imaju gorak okus a upotrebljavaju se u kombinaciji sa mnogim jelima koja su karakteristicna za podneblje Istre. Jaja sa šparogama, rižota sa šparogama ili čak pašteta od šparoga.

U svakom slučaju, ukoliko niste probali, definitivno se isplati. Neke od najboljih vrsta šparoga, kao i divlje šparoge mogu se naći upravo u Istri i blizini Poreča.



Istarska vina nastavak


Uz malvaziju, najvažniju bijelu sortu Istre, tipična crna sorta ovog područja je teran. Vrlo je neobična – daje vino izrazite rubin crvene boje ljubičastog odsjaja, živih neobuzdanih mirisa najčešće šumskog voća, s jakim karakterom, naglašenih kiselina, u pravilu manje izraženog tijela u odnosu na uobičajene standarde za crna vina. Njegova posebnost i na prvi pogled neharmoničnost, nikoga ne ostavlja ravnodušnim, dok trend sve većeg interesa za neobične tipične proizvode otvara nove mogućnosti ovoj atraktivnoj sorti. S mladim teranom priprema se supa, oblik tradicionalnog jela s pečenim kruhom u bukaleti crnog vina. Ovaj kuriozitet i danas se često nalazi, a govori nam o maštovitosti siromašnog seljaka kojem je supa nerijetko bila jedini objed.

Pored malvazije i terana, tipičnih autohtonih sorti Istre, sve češće nalazimo muškatna vina poput momjanskog muškata i porečkog muškata ruža, vrlo atraktivnih vina, posebice onih sa ostatkom neprevrelog šećera, idealnih za deserte na kraju objeda. Uz malo sreće, mogu se naći i vrlo rijetka vina autohtonih sorti poput borgonje i hrvatice, nježnih mirisa i tijela.

Od uobičajenog europskog sortimenta bijelog grožđa, u Istri vrlo dobro uspijevaju chardonnay, pinot bijeli i sivi. Kvaliteta ovih vina sve je veća, o čemu govore brojna priznanja s međunarodnih izložbi. Ova vina u pravilu mogu i odležavati, te se sve više prilikom njihove izrade koriste i manje hrastove bačve, poznate kao barrique. Od crnih vina europskog sortimenta u Istri se udomaćio merlot, koji je sve prisutniji u vinogradima. Nešto rjeđe, ali isto tako s tendencijom širenja možemo naći cabernet sauvignon i cabernet franc, nadaleko cijenjene bordoške sorte. Rijetko koja vinarska regija u Europi ima visoke rezultate i kod bijelih i kod crnih vina – Istra je svakako jedna od njih.



VIna istre danas


Danas je vino u Istri u uzletu. I ima još ljepšu priču. Naravno, živimo u drugim vremenima te vino nema gospodarski značaj kakvog je imalo tada, no vino je danas neodvojivi dio identiteta Istre. Pokušajmo proniknuti u tajnu istarskog vina…

Tipična i najznačajnija sorta je istarska malvazija. Radi se o bijeloj sorti koja zauzima gotovo dvije trećine svih nasada loze na ovim područjima. Budući je nema drugdje, raste samo u Istri, ona u pravilu predstavlja sinonim za istarsko bijelo vino.

Najčešće je to suho vino, bez zaostatka neprevrelog šećera, koje najbolje rezultate daje u prvoj godini nakon berbe, slamnatožute boje, umjerene strukture i tijela. Spada u poluaromatične sorte, jedva zamjetne gorčine badema te redovito svježih voćnih i cvjetnih mirisa, najčešće bagrema. Ponekad, kad grožđe dolazi sa izrazito osunčanih pozicija, vino zna biti naglašene strukture, zrelih voćnih mirisa i tada odležava u malim hrastovim bačvama (barrique), što vinu daje kompleksnost, osebujnost i duži vijek trajanja.

Naravno, malvazije znaju biti različite ovisno o terroiru, sklopu prirodnih čimbenika određenih lokaliteta. Među njima najčešće spominjemo dva tipa tla – crvenicu (terrarossa), najčešće u priobalju, gdje vino uživa blagodati jače strukture, te lapor (fliš) u unutrašnjosti Istre, gdje u pravilu nalazimo vina delikatnijeg mirisa.



Istra nekad


Istra je, kao djelić mediteranske priče, od davnina protkana vinskom tradicijom. Za Grka i Rimljana vino se raširilo i postalo vrlo značajno. Kalavojna, mjesto uz istočnu istarsku obalu, vuče naziv iz grčkih riječi kalos oinos, što znači dobro vino.

Jedan od najvećih rimskih kroničara, Plinije Stariji (23. do 79. god.) u svom djelu ‘’Historiarum mundi’’ spominje vino ‘’vinum Pucinum’’ i obasipa ga pohvalama te tvrdi da carica Livija svoje 82 godine života može zahvaliti upravo tom vinu. Vino je smjestio u Istru, a prema opisu izgleda da se radi o teranu, koji i danas raste ovdje.

Kroz srednji vijek istarska muškatna vina su redovito spominjana kao delicija koja je završavala na kraljevskim stolovima. Gospodarski značaj vina varirao je od mračnih trenutaka ratova i epidemija, kada je vino uglavnom bilo potisnuto, pa do lijepih vremena, gdje vino zauzima svoje mjesto u svakodnevnom životu.

I još jedna važna stvar dolazi iz tog doba, a to je malvazija. Venecija je tada intenzivno trgovala vinima s Levanta, Peloponeza , Cipra i Krete, odakle su polako stizale i prve loze malvazije. Nešto kasnije, u doba austrijskog carstva, vino u Istri opet znači vrlo mnogo – pod vinogradima je više od 30 tisuća hektara. No to je i doba pošasti filoksere, vinogradi propadaju, pa se opet sade…. I tako do danas.



Kultura Istarskih vina drugi dio


Istarska malvazija je već duže od sto godina najčuvenije i najprisutnije vino našeg poluotoka. Ovisno o tehnološkom postupku prerade, njege i starosti, varira od slamnatožute do zlatnožute boje. Miris malvazije ponajprije asocira na bagremov cvijet. Sadržaj osnovnih sastojaka čini je srednje do jako alkoholnom (od 11,5 do 13,5 vol%), profinjene aromatičnosti i svježeg okusa. Sjajno se sljubljuje s cijelom lepezom morske kuhinje. Istarska protuteža malvazije je – teran. Teran i njegova podvrsta refošk drže se starim i autohtonim vinima Istre. Mi crvena vina nazivamo – crnim, prije svega radi teranove intenzivnotamne rubinove boje. Domaći seljak mu tepa: kolora je kako zečja krv, a pije se kako mliko. Živih je voćnih mirisa i vrlo prepoznatljivog okusa. Odlično nadopunjuje nešto kaloričnija jela, domaće gulaše i šuga te divljač. Mnogi poznavaoci istarskih vina na prvo mjesto će izdvojiti istarski muškat, ili pravilnije, Momjanski muškat, poradi njegove zlaćane boje, intenzivnog mirisa divljih karanfila i izuzetne arome. Suho i slatko. Vrli pratilac slastica, ali i svakog profinjenog jela. Muškatu se pripisuju i afrodizijska svojstva.

izvor: Istria Gourment



Putevima Istre


Istri je vino nerazjašnjiva nadnaravna svetost, potreba i ljubav, kultura življenja, jelo i piće, molitva i kletva. Istranin je lozi kultno privržen. Poslovica to potvrđuje: Vino od loze i mliko od koze. Od pšenice se živi, a vino je mit: Kruh je za tilo, vino je za dušu – reći će naši stari. Istra, taj minijaturni kontinent, najveći poluotok Jadrana, idealno uranja u more u smjeru vječno osunčanog jugozapada. Kvalitetu vina upotpunjuje i posebnost tla, crvena zemlja uz more i bijela zemlja unutrašnje Istre. Ukupna površina vinograda je 6.151 hektar. Zapadno istarsko vinogorje (Poreč, Buje, Pula, Rovinj) najveće je i vinogradima pokriva 5.839 hektara. Središnje vinogorje (Buzet, Pazin) ima 209 hektara, a istočno (Labin) 103 hektara.
Izvor: Istria Gourment



Plava Istra


Život je uz obale Istre oduvijek bio povezan s morem. Pomorci pronalaze utočište u zagrljaju njenih uvala, ribari poštuju takva tajanstvena prostranstva kroz cijeli život, putnici otkrivaju nove ljubavi u lukama. I oni se svi slažu u jednom – ljepota istarskog krajolika očarala je mnoštvo putnika…

Zaplovite zajedno s nama uzduž modrih istarskih skuta, krenite sunčanim tragom od istoka polagano prema zapadu, uranjajući u živopisne motive mediteranskog izričaja – uvale i plaže, barčice koje mirno plutaju, čekaju u ljepoti samoće.

Na brežuljku u daljini možete vidjeti Labin, gradić koji je ponosno zaštićivao svoje građane unutar njegovih zidina već stoljećima, a ispod njega se nalazi Rabac prostirući se uz jednu od najljepših plaža u Istri. A zatim dalje, sve do najjužnijeg rta, rta Kamenjak koji štiti zapadnu obalu gdje vas najprije pozdravlja tisućljetna Pula. Pogledajte oko sebe i njegujemo pogled na grad i njegovu velebnu Arenu prije no što vas zavedu otočići Brijunskog arhipelaga. Kada je krenuo još jednom nakon tog zadivljujućeg pogleda, ljepotu Rovinja pogleda iza ogromnog plavog horizonta, zavrti plesom svojih uličica i odšeta u zagrljaj Limskog kanala.



Abeceda jela 2. dio


Crni rižoto od sipa – sipa je morski glavonožac koji ima posebno mjesto u tradicionalnoj istarskoj kuhinji. Najjednostavnije i najpoznatije jelo od sipe je crni rižoto zbog kojeg ćete rižu zavoljeti na posve drugačiji način.
Jadranska lignja – najcjenjenija od svih vrsta glavonožaca u Istri. Najcjenjenije su one ulovljene posebnom udicom (peškafondom). Zbog delikatnog okusa mora, mogu se pripremati na najrazličitije načine – na žaru, pržene, punjene, s octom, ljutim papričicama i aromatičnim travama ili s nekoliko kapi limuna i malo vlasca. Kušajte je na Danima jadranskih lignji u sjeverozapadnoj Istri.
Novigradske kapešante – školjka Jakobova kapica. Smatra se jednom od najukusnijih školjaka na svijetu zbog miješanja slane morske vode sa slatkom riječnom vodom u novigradskom akvatoriju. Mišić školjke odličan je pečen, gratiniran ili sirov. Kušajte ih na Danima školjaka u sjeverozapadnoj Istri.
Kamenica – školjka koja se još od Rimljana smatra delikatesom. Meso joj je izuzetno hranjivo, a najukusnija je zimi. Najčešće se jede sirova s nekoliko kapi limunova soka.
Rakovica – veliki rak s morskog dna i vrhunska morska poslastica. Ima nježno i slatkasto meso. Priprema se većinom u salati servirana u oklopu s maslinovim uljem, češnjakom, peršinom i limunom ili na buzaru.
Srdela – ukusna sitna plava riba, hraniteljica generacija istarskih ribara i njihovih obitelji. Najbolje ju je kušati pripremljenu na žaru, a kao specijalitet nudi se usoljena ili marinirana.
Savudrijska švoja (list) – vrhunska bijela riba i jedan od simbola sjeverozapadne Istre. Kušajte je u brojnim varijantama na Danima švoja – carpaccio, juha, s bijelim tartufom, s domaćom tjesteninom…
Škampi – ukusni rakovi iz obitelji hlapova. U Istri se spremaju na mnogo načina: na buzaru, na roštilju, pohani, s rižom i tjesteninom. Možda će vas zanimati i u sirovoj varijanti.



Abeceda jela Istre


Sve što trebate znati o istarskoj kuhinji
Strastveni ste gurman i želite upoznati Istru na sebi svojstven način? Ovdje ćete dobiti pregled ukusnih i tradicionalnih jela koja ne smijete propustiti.
Kako nalaže istarska tradicija, naglasak je isključivo na prirodnim sastojcima, mesu i ribi, samoniklom bilju, aromatičnim začinima i sezonskom povrću.
Kroz gurmansko putovanje plavom i zelenom Istrom prepoznat ćete neke zanimljive povijesne, zemljopisne i klimatske specifičnosti poluotoka.
Plava Istra
Zastanete li u nekom od cijenjenih restorana na obali, isprobajte svježe plodova mora. Ružmarin, peršin, lovor i istarsko maslinovo ulje učinit će vaše jelo posebnim. A aromatična i nježna istarska malvazija mamit će vas da kušate još.
Brodet – tradicionalno jelo od ribe. Izvorni brodet priprema se od najmanje 7 vrsta ribe uz dodatak školjki, vina, rajčice, češnjaka te listova lovora, peršina i kadulje.
Buzara – drevni način pripreme plodova mora kojim se uz dodatak češnjaka, peršina, maslinova ulja i vina nastoji sačuvati svježi, izvorni okus namirnice (ribe, rakova ili školjki). Najpoznatije su buzare od rakovica, škampi i dagnji.



Maslinovo ulje, zaštitni znak Istre i Poreča


Ništa nije ravno toj tekućini, ona je jednostavno neusporediva: simbol Mediterana, zdravlja, gastronomskog užitka i napose lagodne i spokojne starosti. Nesvakidašnjeg je gorkastog okusa, izuzetnog mirisa i sjajni začin ponajboljih jela. Najvrjednija masnoća u ljudskoj prehrani. Sredstvo za njegu tijela, lijek kod raznih tegoba, po mnogima – eliksir života. Božanski plod. Tekuće zlato. Što se krije iza tih nadnaravnih hvala? Ulika! Ulje! Ulje bogova i ljudi. Ulje masline. Ulje milosrđa i pomazanja.
Poreč je kroz povijest nakupio brojne tragove, i kroz povijest bio odredište velikog broja ljudi. Pa su se tako tamo i sadile masline, koje se zadržavaju do dana današenjeg.
Jedno od najkvalitetnijih maslinovih ulja nalazi se upravo u Poreču, te je Poreč odredište mnogih gurmana upravo radi toga.